Kreditno izvješće predstavlja podatke o kreditnim zaduženjima klijenta. Dakle, podatke o zatraženim i odobrenim kreditima, redovitosti otplate kredita, instrumentima osiguranja i ostalo vezano uz kreditni odnos s bankom.

To se odnosi samo na podatke o kreditima, uključujući i kredit po tekućem računu (odobreni minus) jer on predstavlja kreditno zaduženje, a nipošto se ne odnosi na stanja tekućih ili štednih računa, oročenih depozita ili ostale imovine klijenta koja je povjerena na čuvanje banci.

Vrste kreditnih izvješća su:

• kreditno izvješće na osobni zahtjev klijenta
• kreditno izvješće na zahtjev korisnika.

Aktivnosti za uspostavu kreditnog registra započete su u jesen 2003. godine. Tijekom 2004. godine dvadeset hrvatskih banaka potpisalo je Društveni ugovor o osnivanju Hrvatskog registra obveza po kreditima d.o.o. (HROK). Po dobivanju suglasnosti Hrvatske narodne banke u siječnju 2005. godine registriran je HROK d.o.o., poduzeće za poslovne usluge. Banke s većom aktivom imaju udjele po 15 i 11%, a one s manjom po 6 i 1%.

U ljeto 2006. godine banke su potpisale Sporazum o korištenju HROK-a te započele sa slanjem podataka u bazu Registra. Od svibnja 2007. godine počinju se koristiti HROK-ova kreditna izvješća u svrhu odobravanja novih kredita.

HROK d.o.o. je, dakle, tvrtka koju je osnovalo 20 banaka u Republici Hrvatskoj sa svrhom obavljanja djelatnosti potpunog kreditnog registra. Potpuni kreditni registar je sustav za prikupljanje, obradu i razmjenu informacija o svim kreditnim obvezama klijenata i urednosti njihovog podmirivanja. U registru se obrađuju podaci o svim kreditnim zaduženjima klijenata banaka i stambenih štedionica, bilo da se radi o podacima o urednom otplaćivanju kredita, bilo neurednom.