Nalaze li se u Registru i osobni podaci?

U Registru se, uz financijske podatke o novčanim zaduženjima, nalaze i osobni podaci klijenata potrebni za identifikaciju i komunikaciju (npr. ime i prezime, matični broj, OIB, adresa stanovanja, broj telefona). No ti se podaci mogu uobličiti u kreditno izvješće tek nakon što klijent da svoju pisanu suglasnost.

Tko odlučuje o uvrštenju podataka u Registar - svaki korisnik po svom nahođenju ili postoje jedinstvena pravila za sve?

Postoje jedinstvena pravila koja su važeća za sve korisnike Registra. Osnovno pravilo je da u HROK-ovu bazu mogu ući samo informacije o novčanom zaduženju, a nikako informacije o štednim računima. Svi korisnici Registra podatke dostavljaju u detaljno propisanom formatu jednom mjesečno.

Kome su dostupni podaci iz Registra?

Podaci iz Registra dostupni su samo korisnicima HROK-a i to samo onda kada se klijent putem informativnog materijala (letka) informira o HROK-u i kreditnom izvješću te potpiše suglasnost da se ti podaci mogu formirati u kreditno izvješće. Korisnici HROK-a za sada mogu biti banke, stambene štedionice, društva iz grupacije leasing društava, kao i društava kartičnog i potrošačko-kreditnog poslovanja, uz uvjet vlasničke povezanosti s osnivačima HROK-a.

A što ako klijent ne potpiše suglasnost za razmjenu podataka kroz Registar?

On i dalje možete dobiti kredit ili neku drugu novčanu obvezu ako je to u skladu s kreditnom politikom tog korisnika. Ovisno o svojim internim pravilima, korisnici će odlučiti o mogućnosti odobrenja njegova zahtjeva za novčanom obvezom i bez suglasnosti za razmjenu.

Kako se tretiraju prekoračenja po tekućim računima?

Prekoračenje po tekućem računu predstavlja ugovorni kreditni proizvod klijenta i banke te je njegovo korištenje od strane klijenta informacija koju korisnici razmjenjuju putem HROK-a. Međutim, bitno je naglasiti da je u kreditnom izvješću vidljivo samo korištenje prekoračenja, dok stanje i prometi po tekućem računu ni na koji način nisu dostupni u Registru.

Vide li se u kreditnom izvješću i obaveze koje netko ima kao jamac ili sudužnik?

Kreditno izvješće sadrži podatke o zatraženim i odobrenim novčanim obvezama, redovitosti otplate, instrumentima osiguranja i ostalo vezano uz kreditni odnos. Kako je institut jamca jedan od instrumenata osiguranja novčane obveze, taj podatak se nalazi u kreditnom izvješću HROK-a. Isto vrijedi i za sudužništvo.

Dakle, ako sam bila jamac u nekoliko slučajeva, a sad ja tražim kredit postoji li opasnost da potencijalne obveze koje imam kao jamac ugroze moje izglede za dobivanje kredita?

Podaci o kreditima po kojima ste jamac i urednost njihove otplate bit će vidljivi u kreditnom izvješću pa bi i ta urednost mogla imati utjecaja u procjenjivanju Vas kao dužnika. HROK daje objektivni pregled novčanih obveza i pri tom ne daje nikakve preporuke korisnicima. Kako će korisnici interpretirati objektivne podatke iz HROK-a dio je njihovih poslovnih i kreditnih politika i HROK nema utjecaja na to.

Ulaze li revolving krediti u kreditno izvješće?

Revolving krediti po karticama koje izdaju banke također su predmetom razmjene u HROK-u. Znači, sve informacije o takvoj vrsti kredita vidljive su u kreditnom izvješću klijenta.

Hoće li banke prilikom izrade izvješća o kreditima uzimati u obzir i stanja štednje klijenta u toj banci? To bi po mojem mišljenju upotpunilo sliku klijenta.

Stanja ostalih računa upotpunjuju sliku klijenta, međutim, zbog zaštite bankovne tajne, putem kreditnog registra mogu se razmjenjivati samo podaci o kreditnim obavezama klijenata. Stanja štednih i drugih nekreditnih računa ne mogu biti predmetom razmjene u kreditnom registru. Osim kreditnog registra, banke pri procjeni kreditne sposobnosti koriste i ostale dostupne vlastite izvore informacija.

Je li sustav postavljen tako da se podaci ne mogu lažirati? I kolika je mogućnost ljudske pogreške kod pripreme kreditnog izvješća?

Dostava podataka od strane korisnika i učitavanje podataka u bazu HROK-a odvijaju se automatskim procedurama po unaprijed zadanim postavkama čime se eliminira mogućnost ljudske pogreške pri dostavi ili unosu podataka u Registar. Jednako tako, prilikom postavljanja upita za kreditnim izvješćem, sustav sam generira i korisniku dostavlja kreditno izvješće. Znači, ne postoji osoba koja izvješće izrađuje i potom ga dostavlja korisniku, već to radi sam sustav. Time se eleminira ljudski faktor i pri izradi samog kreditnog izvješća.

Kako procedura korištenja Registra izgleda u praksi?

Osnovni je preduvjet da je klijent zainteresiran za neku od novčanih obveza korisnika koji putem Registra razmjenjuje podatke o novčanim obvezama ili za promjenu ili dopunu nekog od bitnih elemenata postojeće novčane obveze (npr. produžetak roka otplate, zamjena instrumenta osiguranja i sl.). Kada dođe kod korisnika i podnese zahtjev za odobrenje novčane obveze ili promjenu ili dopunu elemenata postojećeg ugovornog odnosa, klijentu će biti dana na potpis suglasnost kojom tom korisniku daje pravo da putem Registra zatraži kreditno izvješće o njegovoj kreditnoj aktivnosti. Pritom, korisnik ne vidi kod kojih drugih korisnika klijent ima novčane obveze, već samo financijske podatke o novčanoj obvezi i njezinom otplaćivanju. Uvid u kreditno izvješće tada postaje jedan od elemenata pri odluci o prihvaćanju klijentovog zahtjeva za odobrenjem novčane obveze ili promjenom ili dopunom postojećeg ugovornog odnosa. Procedura je jednaka i kada korisnik, sukladno zakonskim obvezama i propisima o upravljanju rizicima i klasifikaciji plasmana, utvrđuje stupanj zaduženosti i rizičnosti klijenta ili njegovu kreditnu sposobnost.

Po kojim zakonima i propisima radi HROK?

Prilikom osnivanja i uspostave HROK-a uvaženi su svi propisi koji definiraju to područje, Zakon o bankama, Zakon o zaštiti osobnih podataka i Zakon o zaštiti potrošača. Suglasnost za osnivanje HROK-a dala je Hrvatska narodna banka, a o namjeri uspostave Registra još tijekom 2005. godine obavještena je Agencija za zaštitu osobnih podataka čija je uloga provođenje Zakona o zaštiti osobnih podataka. Onog trenutka kada su u Registar počeli pristizati pravi podaci od korisnika (lipanj 2006.), HROK je u zakonskom roku prijavio Agenciji zbirku osobnih podatka i time se identificirao kao voditelj zbirke osobnih podataka sa svim pravima i obavezama koje proizlaze iz temeljnog Zakona.

Osim same tehnike prijave zbirke, u procedure korištenja HROK-a od strane korisnika uvrštena su stroga pravila. Osnovno pravilo jest da se korisnik podacima iz Registra može koristiti samo onda kada za to ima pisanu suglasnost klijenta. Sam klijent, prije nego što mu se uopće ponudi mogućnost da potpiše suglasnost, mora putem informativnog materijala o Registru biti upoznat s funkcijom i ulogom Registra, kao i sa svrhom korištenja njegovih osobnih i financijskih podataka. Ako klijent odbije potpisati suglasnost, nitko nema pravo napraviti upit u Registar i dobiti njegove podatke.

Nisu li financijske ustanove ustvari protiv kreditne kontrole i izvještavanja o urednosti otplate kredita? Smisao Registra je da se ipak uvede neka veća kontrola nad odobravanjem zajmova, a financijskim institucijama je u interesu odobriti što više.

Upravo suprotno. Financijske institucije su itekako zainteresirane za sustavnu kontrolu kreditnog rizika koja uključuje i izvještavanja o urednosti otplate kredita. To je i njihova zakonska obaveza kao institucija koje sudjeluju na tržištu financijskog posredovanja. Točno je da je smisao Registra mogućnost još boljeg upravljanja kreditnim rizikom, no to nikako ne isključuje rast plasmana novčanih obveza. Naime, iskustva drugih zemalja pokazala su da je nakon uvođenja kreditnog registra bila povećana kreditna aktivnost. Uvidom u Registar, financijske institucije mogu bolje procijeniti klijenta i mogućnost urednosti otplate novčane obveze. Isto tako, uspostavom potpunog kreditnog registra povećava se i sigurnost jamaca i sudužnika. Više nije moguće da netko zatraži toliko novčanih obveza da ih ne može vraćati, pa da ta odgovornost padne na jamce i sudužnike. A to i jest pravi smisao kreditnog registra.

Hoćemo li imati još sličnih registara i je li u tom slučaju moguća suradnja?

Hrvatski registar obveza po kreditima je prvi takav kreditni registar, a hoće li se se još netko baviti tim poslom ovisi o tome kako procijeni svoje potencijalne korisnike. Kreditni registri, kao i svi drugi poslovni subjekti, djeluju na tržištu i konkurencija je više nego dobrodošla. Primjerice, sada postoje registri koji sadrže druge informacije, te ako bude potrebe i propisi to dopuste, vjerojatna je suradnja između registara.

Zbog čega isključivo korisnici ne bi tražili i snosili trošak izrade izvješća o kreditnoj sposobnosti?

Korisnici snose trošak izrade kreditnog izvješća kada se ono izradi temeljem zahtjeva klijenta za odobrenje novčane obveze. Dakle, ukoliko Vi kao klijent dođete primjerice u poslovnicu banke i zatražite kredit, informirate se putem informativnog materijala o HROK-u i kreditnom izvješću potrošača i date pisanu suglasnost da se za Vas izradi kreditno izvješće, tada banka snosi trošak izrade tog kreditnog izvješća.

Koji je zakonski rok za dobivanje svojeg kreditnog izvješća?

S obzirom na to da je HROK d.o.o. prema Zakonu o zaštiti osobnih podataka označen kao Voditelj zbirke osobnih podataka, podaci koje mi skupljamo i obrađujemo moraju biti dostupni svakoj osobi u roku 30 dana od podnošenja zahtjeva. U praksi, svi valjani zahtjevi koje HROK zaprimi radnim danom obrađuju se najkasnije u roku tri radna dana (valjani zahtjev je zahtjev koji sadrži čitko i u cijelosti ispunjene i potpisane obrasce Zahtjeva i Izjave te kopiju uplate). Kreditna izvješća šalju se naručitelju istog dana kada su izrađena te će klijenti koji su zatražili dostavu kreditnog izvješća na adresu elektroničke pošte svoje izvješće dobiti do 17 sati, a klijenti koji su zatražili dostavu poštom u prosjeku u roku 3-4 radna dana od dana izrade.

Otplatio sam kredit 2005. godine, ali sam često kasnio s uplatom rata. Može li mi sad to otežati dobijanje kredita i hoće li uopće stari krediti biti evidentirani u izvješću?

Korisnici dostavljaju podatke o svojim kreditinim portfeljima sa stanjima od mjeseca lipnja 2006. godine na ovamo. S obzirom na to da ste Vi kredit otplatili prije lipnja 2006., podaci o tom kreditu neće biti vidljivi u Vašem kreditnom izvješću.

Ako jedan korisnik odbije moj zahtjev za odobrenje novčane obveze temeljem izvješća HROK-a, je li moguće da mi drugi odobri novčanu obvezu temeljem tog istog izvješća?

Da, to je itekako moguće. Naime, korisnici u Hrvatskoj su izuzetno kompetitivni i njihove kreditne politike i politike upravljanja rizicima se razlikuju. Stoga je moguće da dva različita korisnika za isto kreditno izvješće donesu različitu odluku o prihvaćanju i klijentu ponude drugačije uvjete kreditiranja.

Ne, ne trebate unaprijed imati kreditno izvješće. Financijska institucija će Vas prilikom podnošenja zahtjeva za odobrenje novčane obveze upoznati s HROK-om i kreditnim izvješćem putem informativnog materijala o Registru te će Vam dati na potpis suglasnost za izradu kreditnog izvješća. Tek nakon toga će za Vas biti izrađeno kreditno izvješće.

Podaci koji dolaze u HROK su podaci koje nam dostavljaju naši korisnici i u trenutku dostave mi ne znamo jesu li oni točni ili ne. Pretpostavka je da se uvijek radi o točnim podacima. No ukoliko klijent primjeti da je neki podatak u njegovom kreditnom izvješću netočan ili nepotpun, može ga reklamirati kako bi isti bio ispravljen.

Procedura za provjeru točnosti podataka i reklamacije klijenata detaljno propisuje postupak utvrđivanja eventualne pogreške. Potrebno je podnijeti reklamaciju onom korisniku koji je podatak dostavio u HROK. Taj korisnik je dužan provjeriti točnost podataka te, ukoliko se utvrdi opravdanost reklamacije, ispraviti pogrešan podatak najkasnije u roku 30 dana i dostaviti ispravan podatak u HROK. Nakon dostave ispravljenog podatka u bazu HROK-a, klijent ostvaruje pravo na besplatno ispravljeno kreditno izvješće. Zahtjev za ispravljenim kreditnim izvješćem klijent podnosi kod onog korisnika čiji je podatak opravdano reklamirao.  

Koja je razlika između HROK-a i SRI-a? Je li riječ o istim ili odvojenim sustavima?

HROK i Sustav razmjene informacija (SRI), ili kako se često pogrešno u dijelu javnosti naziva “crna lista”, dva su različita sustava koji u funkcionalnom smislu nemaju nikakvih dodirnih točaka. Može se govoriti o sličnosti jednog dijela sadržaja, jer SRI razmjenjuje samo negativne financijske podatke i to isključivo one koji se odnose na neurednu otplatu kredita. S druge strane, HROK nema kriterija “ulaznosti” podataka već u sustav ulaze svi podaci o kreditnom odnosu nekog klijenta i financijske institucije kao korisnika HROK-a. To uključuje informacije o urednom vraćanju ugovorenog duga, instrumentima osiguranja novčane obveze, visini i vrsti novčane obveze i drugo. Zbog toga je HROK potpuni kreditni registar i predstavlja puno bolji izvor informacija potrebnih za donošenje odluke o odobrenju neke novčane obveze.

Kroz kreditna izvješća HROK-a vidljive su objektivne informacije o stanju nečije novčane obveze koja se treba rješavati u financijskoj instituciji u kojoj je odobrena. Sve preuzete novčane obveze treba ispunjavati, a ako i dođe do poteškoća, savjetujemo javljanje u Vašu financijsku instituciju kako bi se zajednički pokušalo pronaći adekvatno rješenje za sve zainteresirane strane. Napominjemo da ne postoje negativna kreditna izvješća. Postoje objektivna kreditna izvješća koja će korisnici, svaki za sebe i sukladno svojim politikama, interpretirati.

Također, Sustav razmjene informacija (SRI) koordinira Hrvatska udruga banaka (HUB) i sve dodatne informacije možete potražiti na web stranici www.hub.hr.